Misija Apollo 11 ostvarila je nemoguće. Neil Armstrong i Edwin „Buzz“ Aldrin postali su prvi ljudi na Mjesecu sletjevši u takozvano More tišine. Armstrong je, zakoračivši prvi na površinu Mjeseca izrekao jednu od najupamćeniji izjava u povijesti: – Ovo je mali korak za čovjeka, a velik za čovječanstvo. – Iako je priča oko prvog slijetanja na mjesec predstavljena kao savršeno izvedena misija, hrvatski inženjerski genije odgovoran za sigurnost posade Milojko „Mike“ Vucelić znao je kako malene tehničke pogreške uništavaju milijarde dolara vrijedne sustava. Znao je to jer ih je u svojoj karijeri doživio bezbroj. A upravo ih je toliko i riješio. Zbog toga su ga u NASI prozvali „menadžerom za probleme“. Tijekom svojih mnogobrojnih predavanja koja je pod stare dane održao u Zagrebu, mlade je inženjere upozoravao na to kako uvijek treba biti hladne glave pri susretu s neugodnim iznenađenjima. I kako uvijek treba biti snalažljiv.

Često bi govorio kako niti najpoznatija misija američke svemirske agencije nije prošla bez kriznih situacija. Vucelić je znao objašnjavati kako su računala s kojima je Amerika 1970. godine poslala ljude na Mjesec bila lošija od prosječnog laptopa i kako su se često kvarila. Tako se i neposredno prije slijetanja na Mjesecna računalu pojavilo upozorenje 202.

Buzz Aldrin nije slijedio program leta te je samoinicijativno uključio radar. Sustav se time automatski preopteretio. Prilikom tih prvih misija, računala su bila programirana izvoditi operacije ključne samo za tu određenu fazu leta. Uključenje dodatnog sustava dovelo je do blokade. Uočivši opasnost, Collins koji se nalazio u zapovjednom modulu, bio je spreman spustiti se i pokupiti lunarni modul. Ipak, tog značajnog dana, Apollu je bilo suđeno dovesti ljude na Mjesec. Vucelić i Gene Kranz u kontroli leta brzo su odteretili blokirano računalo. Orao je sletio. No kako to uvijek biva, tijekom izlaska Buzza Aldrina iz prizemljenog modula iskrsnula je još jedna krizna situacija.

Vrata su na letjelici bila malena, a astronauti Neil i Buzz na sebi su nosili masivna svemirska odijela i opremu. Zbog toga je Buzz nehotice bocom kisika zahvatio prekidač električnog voda te ga je tako polomio. Taj je prekidač bio iznimno važan dio letjelice jer se njima uključivao motor za podizanje. Astronauti su uočili što se dogodilo tek nakon što su se vratili u modul. Prema protokolu bilo je vrijeme za polijetanje, a motor za podizanje nije se mogao uključiti. Kontrola leta među kojom je bio i sam Vucelić dojavila je Buzzu neka žurno, na bilo koji način pokuša uključiti prekidač. Aldrin kod sebe nije imao nikakav alat. No imao je pisaljku. Za pomicanje nedostupnog prekidača iskoristio je jednu običnu penkalu i ona je Orla podigla s Mjeseca. Spasonosnu je penkalu Aldrin sačuvao kao uspomenu, a Vuceliću ju je, godinama kasnije, na redovnom okupljanju Apollo tima iz šale prozvanom Bald Eagles (u mladosti su bili Bold Eagles) ponosno pokazao.